Povratak u Meštrovićev dom

Nakon dugih pet godina odsutnosti, obnovljeni Atelijer Meštrović napokon je otvorio svoja vrata predstavivši novi stalni postav. Svečano otvaranje održano 13. prosinca proteklo je u znaku otvorenosti i dijaloga te je okupilo brojne uzvanike iz političkog, kulturnog i umjetničkog života uključujući predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek te ostale ministre i predstavnike državnih institucija, ravnatelje i kulturne djelatnike, kao i povjesničare umjetnosti, arhitekte, konzervatore te brojne prijatelje i štovatelje Meštrovićeva djela. Događaj je zaokružila suptilna glazbena pratnja našeg proslavljenog gitarista Srđana Bulata koji je tom prigodom premijerno izveo autorsku skladbu Zdenac života nadahnutu jednim od najprepoznatljivijih Meštrovićevih motiva.

Premijer Andrej Plenković, ravnateljica Sandra Grčić Budimir i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek na otvaranju Atelijera Meštrović / Snimio Damir ŽIžić/ Atelijer Meštrović

Darovnicom iz 1952. Meštrović je značajan dio svoje imovine i opusa u nasljeđe povjerio hrvatskoj kulturi i narodu; u tom kontekstu danas o zagrebačkom Atelijeru, Galeriji Meštrović i Crikvinama-Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama brinu Muzeji Ivana Meštrovića pod nadležnošću Vlade RH i Ministarstva kulture i medija RH, a upravo se u toj činjenici zrcali osobita važnost odgovornosti upravljanja ostavštinom umjetnika čije djelo nadilazi nacionalne okvire. Ponovno otvaranje obnovljenog Atelijera zorno je svjedočanstvo vitalnosti spomenute darovnice u vidu trajnosti čuvanja, interpretacije i aktualizacije Meštrovićeva djela u suvremenom kulturnom kontekstu, dok povratak muzeja u umjetnikov nekadašnji životni i radni prostor potvrđuje ideju umjetnosti kao javnog dobra.

Pet samozatajnih godina:
obnova i novi stalni postav

Ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir u svom se obraćanju osvrnula na iznimno složeno razdoblje koje je prethodilo svečanom otvaranju. Od ožujka 2020. do svibnja ove godine Atelijer je prolazio kroz konstrukcijsku i cjelovitu obnovu potaknutu razornim zagrebačkim i petrinjskim potresima. Zgrada je gotovo u cijelosti bila rastavljena i iznova sastavljena, a cjelokupni inventar, djelatnici i umjetnine privremeno su premješteni na druge lokacije. Osobitu pažnju zahtijevalo je izmještanje skulptura, koje su nakon temeljite restauracije vraćene u muzejski prostor; posljedice globalne pandemije pritom su dodatno otežavale rad i komunikaciju. Ipak, kako je naglasila, unatoč težini i izrazitoj zahtjevnosti procesa, rezultat ispunjava osjećajem ponosa – obnovljeni muzej i novi stalni postav ponovno aktualiziraju Ivana Meštrovića s dubokim poštovanjem prema njegovoj osobi, djelu i darovnici. Izrazila je i duboku zahvalnost suradnicima – projektantima, nadzornicima i izvođačima radova, konzervatorima, kustosima te autorima postava i vizualnog rješenja – kao i svima koji su na bilo koji način doprinijeli ostvarenju ovog velikog pothvata, a posebice ministrici Nini Obuljen Koržinek, na kontinuiranoj podršci i suradnji.

Nakon dugih pet godina odsutnosti, obnovljeni Atelijer Meštrović napokon je otvorio svoja vrata predstavivši novi stalni postav

U šezdeset godina postojanja Muzeja prvi put svjedočimo potpuno novom oblikovanju stalnog postava. Njegova autorica, muzejska savjetnica Barbara Vujanović, naglasila je da je u tom pogledu bila vođena osnovnom namjerom očuvanja sinergije doma i ateljea te isticanju autentičnosti prostora i harmonije između ambijenta i umjetnina kao međusobno neodvojivih cjelina budući da su i jedno i drugo djelo samoga umjetnika. Postav je svjesno lišen krutosti akademskog narativa. Umjesto toga, novi tekstovi i legende koji prate djela, nastali u suradnji s Matom Marićem, funkcioniraju kao aktivan alat komunikacije s publikom približavajući Meštrovića u njegovoj čovječnosti: s dvojbama, emocijama i životnim iskustvima. Takav pristup nastoji potaknuti identifikaciju posjetitelja s umjetnikom i uspostaviti neposredan odnos koji nadilazi klasično muzejsko promatranje.

Kuća kao polazište muzeološke i prostorne koncepcije

Ključni segment novog čitanja Atelijera Meštrović čini muzeološka koncepcija i prostorni okvir u kojem se ona ostvaruje. Cjelovitu obnovu kuće započeo je arhitekt Željko Peković, čime su stvoreni preduvjeti da se prostor doživljava kao slojevit povijesni organizam, a ne tek tehnički sanirana građevina. Takav pristup omogućio je kvalitetnu podlogu za novi muzejski sadržaj i promišljanje Atelijera kao aktivnog, narativnog i ravnopravnog sudionika. Nadalje, jednako važnu ulogu imao je autorski tim zadužen za izvedbu vizualnog rješenja nove muzeološke koncepcije – dizajner Damir Gamulin te arhitekti Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović – koji je po završetku obnove okupila Barbara Vujanović.

Dizajner Damir Gamulin pritom je istaknuo kako je upravo kuća bila početna točka oblikovanja. Umjesto pretvaranja Atelijera u neutralan izložbeni okvir, cilj je bio očuvati osjećaj prostora koji je istovremeno imao funkciju doma, radnog ateljea i mjesta prezentacije skulptura. Postav je zamišljen kao postupni prijelaz iz obiteljskog u izložbeni prostor, pri čemu arhitektura kuće aktivno sudjeluje u doživljaju djela. Prema toj koncepciji, prostorije su organizirane tematski, prateći različite aspekte Meštrovićeva stvaralaštva – od intimnih i sakralnih motiva do monumentalnih figura. Kretanje kroz kuću nije strogo linearno, nego se oslanja na prostorne odnose, vizure i unutarnju logiku same građevine. Vrt i atrij oblikovani su kao smirenije, gotovo meditativne cjeline, koje naglašavaju suodnos skulpture, svjetla i prirode. Time se kuća simbolički i fizički otvara prema van, uključujući otvoreni prostor kao ravnopravan dio postava. Novi postamenti i nosivi elementi uvedeni su diskretno, bez trajnih građevinskih zahvata, u dijalogu sa zatečenim slojevima muzealizacije. Arhitektura se u nekim prostorijama snažnije očituje, dok se u drugima povlači kako bi skulpture došle u prvi plan. Važan aspekt nove muzeološke koncepcije jest ideja stalnog postava kao stabilnog, ali otvorenog sustava zamišljenog na način da se može povremeno mijenjati i nadopunjavati, bez narušavanja osnovne prostorne i konceptualne strukture, omogućujući time novo tumačenje Meštrovićeva opusa posredstvom uključivanja novih akvizicija i suvremenih istraživanja, uz trajno poštovanje karaktera prostora i jasno prepoznatljiv identitet
postava.

Obnova kao generacijski poduhvat

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je kako je obnova kulturne baštine nakon potresa predstavljala jedinstvenu povijesnu priliku rezultiravši svojevrsnim generacijskim poduhvatom u kojem je, unatoč iznimno teškim okolnostima, realizirano više od 500 projekata obnove, uz ulaganje od 1,6 milijardi eura. Atelijer Meštrović pritom zauzima posebno mjesto, ne samo zbog umjetnikova neizmjernog značenja, nego i zbog simbolike darivanja i kulturnog kontinuiteta. Istaknula je kako su upravo donacije onaj segment koji kao poseban doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti žele u budućnosti afirmirati. Premijer Andrej Plenković u svom se obraćanju osvrnuo na poslijepotresne procese koji su od ravnatelja muzeja, konzervatora i stručnjaka zahtijevali nova znanja i vještine, pretvorivši ih na koncu u svojevrsne projektne menadžere i eksperte obnove. Rezultati tog rada, vidljivi i u Atelijeru Meštrović, potvrđuju stručnost i predanost hrvatskih stručnjaka.

Kada se početkom 1920-ih Ivan Meštrović trajno vezao uz Zagreb i Gornji grad, skrasivši se kući u Mletačkoj 8 zajedno sa svojom drugom suprugom Olgom Kesterčanek, utemeljio je kultni prostor u kojem su se njegov obiteljski i stvaralački, ali i intelektualni život grada neodvojivo prepletali. Danas obnovljeni Atelijer zbog toga ne predstavlja samo memorijalni muzej, nego sjecište susreta umjetnosti, prostora i povijesti – vjerno svjedočanstvo Meštrovićeva nenadmašnog genija i stvaralačke energije kao podsjetnik na odgovornost suvremenog društva u čuvanju te opetovanom promišljanju i oživljavanju kulturne baštine.